Back

ⓘ Kultigen je biljka koju su uzgajivači namjerno izmijenili ili odabrali; rezultat je vještačke selekcije. Ove vještačke ili antropogene biljke su većinom komerci ..



                                               

Taksonomija kultiviranih biljaka

Taksonomija kultiviranih biljaka je teorijska i praktična nauka koja se bavi identifikacijom, opisivanjem, klasifikacijom i imenovanjem kultigena tj. onih biljaka čije je porijeklo ili njihov odabir bila prvenstveno vezana za namjerne ljudske aktivnosti. Taksonomija gajenih biljnih vrsta se medutim radi sa svim vrstama biljaka u uzgoju. Taksonomija kultiviranih biljaka je jedan dio studija hortikulturne botanike koji se uglavnom odvija u botaničkim vrtovima, velikim rasadnicima, univerzitetima ili vladinim službama. Područja od posebnog interesa za taksonome uzgajanih biljaka uključuju: op ...

                                               

Medunarodni kodeks nomenklature gajenih biljaka

Medunarodni kodeks nomenklature kultiviranih biljaka – poznat i kao Kodeks kultiviranih biljaka – je vodič za pravila i propise imenovanja kultigena, biljaka čije je poreklo i/ili selekcija prvenstveno rezultat namjerne ljudske aktivnosti. Kultigeni u nadležnosti ICNCP uključuju kultivare, grupe i greksove. Tradicijski, smatra se da ovi organizmi obuhvataju biljke.Taksoni koji dobivaju ime po ICNCP -u takoder će biti uključeni pod imenom Medunarodnog kodeksa nomenklature algi, gljiva i biljaka, naprimjer, kultivar je član vrste. Prvo izdanje Kodeksa objavljeno je 1953. godine; deveto i naj ...

                                               

Kultivar

Kultivari su grupe biljaka koje su odabrane vještačkom selekcijom iz grupe više varijabli, primjenom različitih metoda, sa ciljem uspostavljanja poželjnih osobina koje su važne za uzgajivače i zadržavaju se nakon reprodukcije. Prema definiciji Medunarodnodnog kodeksa nomenklature gajenih biljaka, ovi oblici moraju ispunjavati zahtjeve: prepoznatljivost koja ima tendenciju porasta razlikovanja od ostalih, homogenosti koji je prisutna u svim kultivarima biljke i stabilnost nasljednost putem ponovljenog razmnožavanja. Kada se naziv odnosi na vrstu, termin se ne primjenjuje na jednu biljku, ne ...

Kultigen
                                     

ⓘ Kultigen

Kultigen je biljka koju su uzgajivači namjerno izmijenili ili odabrali; rezultat je vještačke selekcije. Ove vještačke ili antropogene biljke su većinom komercijalne vrijednosti: koriste se u povrtlarstvu, poljoprivredi ili šumarstvu. Budući da su definirani obrascem porijekla, a ne time gdje rastu, biljke koje ispunjavaju ovu definiciju ostaju kultigeni, bilo da su pripitomljene ili selektirane. Kultigeni nastaju na slijedeće načine:

  • Grafr-himere. Kultivar nije isto što i varijetet.
  • selekcija varijanti iz divljine ili kultivacija, uključujući vegetativno razmnožavanje s aberantni rast koji se može pouzdano reproducirati u kultivaciji;
  • biljke koje su rezultat uzgoja bilja i selekcijskih programa; genetički modificirane biljke modificirane namjernom implantacijom poželjnog genetičkog materijala; i
                                     

1. Imenovanje

Kultigeni se mogu imenovati na bilo koji od više načina. Tradicijski način naučnog imenovanja je po Medunarodnom kodeksu nomenclature algi, gljiva i biljaka, a mnogi od najvažnijih kultigena, poput kukuruza Zea mays i banana Musa acuminata, su tako nazvani. Iako bi bilo savršeno ako bi kultigenu dalo botaničko ime, u bilo kojem željenom rangu, sada ili u bilo koje drugo vrijeme, ništa ne spriječava upotrebu imena uzgajanih biljaka u skladu sa zahtjevima ovog Kodeksa. Danas uzgajivači češće daju imena u skladu s načelima, pravilima i preporuke utvrdene u Medunarodnom kodeksu nomenclature kultiviranih biljaka ICNCP koji predvida nazive kultigena u tri klasifikacijske kategorije, sorta, grupa i greks; kategorija greks dodana je 2009. godine u "Kodeks nomenclature kultiviranih biljaka" i odnosi se samo na orhideje član 4. S tog gledišta može se reći da postoji zasebna disciplina kultiviranih biljne biljaka, koja predstavlja jedan od načina gledanja na kultigene. ICNCP ne prepoznaje upotrebu trgovačkih oznaka i drugih marketinških aranžmana kao naučno prihvatljive nazive, ali pruža savjete kako ih treba predstaviti.

Nisu svi uzgajivači davali imena prema "Kodeksu nomenclature kultiviranih biljaka". Osim drevnastih kultigena, poput gore spomenutih, mogu se povremeno naći i antropogene biljke poput onih koje su rezultat uzgoja, selekcije i kalemljenja tkiva koje nemaju komercijalnu vrijednost, pa stoga nisu dobile imena prema ICNCP.

                                     

2. Razlika: divlji – kultivirani

Interes za razlike izmedu divljih i kultiviranih biljaka datira još od antike. Istoričar botanike Alan Morton napominje da su divlje i kultivirane biljke kultigeni intenzivno zanimale drevne grčke botaničare djelimično iz vjerskih razloga i da je o razlikovanju detaljno raspravljao Theophrastus 370–285. p. n. e. "Otac Botanike", Teofrast bio je učenik i Platona i Aristotela i naslijedio ga je kao voditelj Peripatetske filozofske škole u Liceumu u Atini. Teofrast je prihvatio stav da je ljudsko djelovanje, a ne božanska intervencija, ono što proizvodi kultivirane biljke kultigene od divljih biljaka i on je takoder označio granice induciranih fenotipskih promjena i o važnosti genetičke konstitucije. Takoder je napomenuo da bi kultivirane sorte voćaka propadale ako bi se gajile iz sjemena.

                                     

3. Porijeklo termina

Termin kultigen skovana je 1918. Liberty Hyde Bailey 1858–1954 američki povrtlar, botaničar i suosnivač Američkog društva za hortikulturne nauke American Society for Horticultural Science. Bio je svjestan potrebe za posebnim kategorijama za one kultivirane biljke koje su nastale namjernom ljudskom aktivnošću i koje se ne bi uklapale u Lineovu hijerarhijsku klasifikaciju redova koje je koristio Medunarodni kodeks botaničke nomenklature kasnije postao Medunarodni kodeks nomenklature algi, gljiva i biljaka.

U svom radu iz 1918. godine, Bailey je napomenuo da bi za svakoga ko priprema opisni prikaz uzgajanih biljaka neke zemlje on je u to vrijeme pripremao takav za Sjevernu Ameriku bilo jasno da postoje dva roda ili vrste biljaka. Prvo, one koje su poznatog porijekla ili porijekla "poznatog staništa". Oni su ih nazivali urodenima. Druga vrsta je bila skupina pripitomljenih biljaka čiji je porijeklo možda nepoznato ili neodredeno, a koja ima takve oznake koje ih odvajaju od poznatih starosjedilaca, a koja vjerovatno nije predstavljena nijednim uzorkom ili tačnim opisom stoga nema jasan taksonomski rang.

Ovu kategoriju je nazvao kultivanom, riječ koja potječe od latinske veze "kultus" - kultiviran i "gens" - vrsta. Godine 1923, Bailey je proširio svoju originalnu raspravu naglašavajući da se on bavi biljkama u rangu vrsta i autohtonim je nazivao: "one koji su otkriveni u divljini", a kultigene kao biljke koje "na neki način nastaju pod čovjekovom rukom". Zatim je kultigen definirao kao: "vrsta ili njen ekvivalent koji se pojavio pripitomljavanjem"



                                     

4. Baileyeve definicije

Bailey je ubrzo izmijenio svoju definiciju kultigena iz 1923. godine kada je 1924. u Rječniku dao novu definiciju svog "Priručnika uzgajanih biljaka": biljka ili grupa poznata samo u kultivaciji; pretpostavlja se da potiču od pripitomljavanja; za razliku od autohtonih. Ova definicija kultigena omogućava prepoznavanje kultivara, za razliku od definicije iz 1923. koja ograničava ideju o kultiviranju biljaka u rangu vrsta. U kasnijim publikacijama "Hortorium Hyde Bailey Liberty", Cornell, vraća se ideje o kultivaru koji ima rang vrsta. Obje ove publikacije ukazuju na to da izrazi kultivar i kultigen nisu sinonimni i da kultigeni postoje samo u rangu vrsta. "Kultigen je biljka ili grupa očito specifičnog ranga, poznata samo u kultivaciji, bez odredenog porijekla, a pretpostavlja se da je nastao u obliku u kojem ga poznajemo pripitomljavanjem.

Medutim, nedavna upotreba u hortikulturi podržavala je razliku izmedu kultigena i kultivara, iako je ipak "omogućila uključivanje sorti" unutar definicije.

                                     

5. Kultigen

Kultigen i kultivar mogu se miješati jedni s drugima. Kultigen je opći pojam koji obuhvaća ne samo biljke s nazivima sorti već i druge vidi uvodni tekst iznad, dok je sorta formalna klasifikacijska kategorija u ICNCP-u. Iako je u svom radu iz 1923. Bailey za kultigen koristio samo rang vrsta, bilo mu je jasno da postoje mnoge pripitomljene biljke više nalik botaničkim sortama nego vrstama pa je za njih ustanovio novu kategorizacijsku kategoriju, sorta. Nikada nije izričito govorio o etimologiji termina kultivar, pa se pretpostavlja da je riječ o kontrakciji riječi "kultigen" ili "kultivacija" i "sorta”. Ova definicija i razumijevanje kultivara vremenom se mijenjalo vidi trenutnu definiciju u sorti.

                                     

6.1. Upotreba Upotreba u botanici

U botaničkoj literaturi riječ kultigen općenito se koristi za označavanje biljke koja je poput hljebna pšenica "Triticum aestivum" nepoznatog porijekla, ali pretpostavlja se da je bila drevna ljudska selekcija. Biljkama poput hljebne pšenice date su binomna imena prema "Botaničkom kodeksu" i zato imajju nazive s istim oblikom kao i ona biljnih vrsta koje se prirodno javljaju u divljini, To, medutim, nije potrebno da bi kultigen imao naziv vrste ili biološke karakteristike koje razlikuju vrsta. Kultigeni mogu imati imena u bilo kojem od različitih rangova, uključujući imena sorti, nazive u kategorijama klasifikacije greksa i grupa, imena sorti, imena formi mogu nositi biljke koje su ljudi izmijenili uključujući genetski modificirane biljke, ali kojima nisu data formalna imena.

                                     

6.2. Upotreba Upotreba u povrtlarstvu

Godina 1953. bila je važna za taksonomiju kultiviranih biljaka, kada je objavljen prvi "Medunarodni kodeksa nomenklature kultiviranih biljaka" u koji je uveden Baileyjev pojam kultivar. Takoder je objavljen istoimeni časopis u spomen na rad Baileyja koji je umro 1954., "Baileya". U prvom izdanju, Baileyev kolega I taksonom, George Lawrence, napisao je kratki članak u kojem je pojasnio razliku izmedu novog izraza "sorta" i "kultivar". U istom je članku takoder pokušao razjasniti kritički pojam takson, koji je njemački biolog Meyer uveo 1920-ih, ali tek je tada uveden i prihvaćen u botaničkim krugovima. Ovaj kratki članak Lawrencea koristan je za uvid u razumijevanje značenja riječi kultugen u ovom vremenu. U hortikulturi, definicija i upotreba izraza kultivar i sorta varirala je. Jedan primjer je definicija iz Botaničkog pojmovnika "Novog vrtlarskog rječnika novog kraljevskog vrtlarskog društva”. Upotreba termina kultigen u tom je smislu u osnovi jednaka definiciji kultigena koju je objavio Bailey 1924. godine. Medutim, "kod kultivirane biljke" kaže da su kultivari "održavani kao prepoznatljivi entiteti isključivo neprekidnim razmnožavanjem" i na taj način ne bi uključivali biljke koje su evoluirale nakon bijega iz kultivacije.



                                     

6.3. Upotreba Preporučena upotreba

Šira upotreba ovdje definiranog kultigena predložena je iz sljedećih razloga:

  • kako su nastale da li su rezultat namerne ljudske aktivnosti ili ne
  • da li jednostavno nudi mehanizam za reguliranje imena onih kultigera kojima su potrebne posebne klasifikacijske kategorije koje nisu dio Lineove hijerarhije "Botaničkog koda", tj. naziva sorti i grupa.
  • izbjegava potencijalnu zabunu unutar "Kodeksa kultiviranih biljaka" u okviru svog opsega, tj. odnosi li se na
  • podržava trenutnu upotrebu u povrtlarstvu;
  • daje veću preciznost i jasnoću definiciji dotičnog opsega, terminologije i koncepata "Botaničkog kodeksa" i "Kodeksa kultiviranih biljaka"
  • gde biljke rastu u divljini ili u uzgoju
  • ima potencijal da pojednostavi jezik i definicije korištene u člancima i preporukama "Kodeksa uzgajanih biljaka".
  • pomaže jasnoći u netehničkim raspravama o "divljim" i "kultivisanim" biljkama na primjer, uzgajane biljke kao što se uobičajeno shvaća biljke u uzgoju nisu iste kao "kultivirane biljke" u "Kodeksu uzgojenih biljaka", a razlika izmedu "divljih" i "kultiviranih" staništa postaje progresivno nejasna)
Free and no ads
no need to download or install

Pino - logical board game which is based on tactics and strategy. In general this is a remix of chess, checkers and corners. The game develops imagination, concentration, teaches how to solve tasks, plan their own actions and of course to think logically. It does not matter how much pieces you have, the main thing is how they are placement!

online intellectual game →