Back

ⓘ Lirska pjesma. Lirska poezija je formalna vrsta poezije koja izražava lične emocije ili osjećaje, tipično izgovorene u prvom licu. Dobila je naziv po obliku ant ..



                                               

Usmena književnost

Usmena književnost predstavlja najstariji oblik književnoumjetničkog rada. Na različitim prostorima razvijali su se različiti rodovi usmene književnosti. Osnovna podjela usmene književnosti na rodove i vrste može izgledati ovako: -Poezija: lirska pjesma - sevdalinke, obredne, dodolske, kraljičke.; epska pjesma: - epovi i krajišnice; epsko-lirska pjesma: - balade i romanse. -Proza: bajke, pripovijetke, priče, legende, predaje: - predaje o gradevinama, grebljima, turbetima; predaje o evlijama i kerameti-sahibijama; predaje o značajnim historijskim dogadajima; predaje o značajnim historijskim ...

                                               

Munib Maglajlić

Munib Maglajlić roden je u Banjoj Luci 24. marta 1945. Na Višoj pedagoškoj školi u Banjoj Luci diplomirao je maternji jezik i književnost 1966, a 1970. diplomu je stekao i na studijskoj grupi Istorija jugoslovenskih književnosti i srpskohrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Magistarski rad odbranio je 1974. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a doktorsku tezu Književnohistorijsko i književnoteorijsko odredenje muslimanske narodne balade odbranio je 1980. Radio je u Institutu za književnost u Sarajevu. Od 1992. pa do odlaska u penziju bio je redovni profesor na Odsjeku za južn ...

                                               

Torquato Tasso

Torquato Tasso, najveći italijanski pjesnik kasne Renesanse. Bio je autor epa Oslobodeni Jeruzalem napisanog 1581. godine. U tom djelu je u 20 pjevanja opjevao Prvi križarski rat. U epu se osim srednjovjekovnih vitezova javljaju hrabre žene ratnice, čarobnice, čarobnjaci, demoni, andeli. Njegov pogled na svijet i čovjeka je bio pesimističan.

                                               

Salih Alić

Salih Alić je bosanskohercegovački pjesnik. Roden 30. septembra 1906. godine u Bijeljini, gdje je završio osnovnu školu i medresu. Prvo je radio kao knjigovoda, a zatim kao dopisnik sarajevskih listova "Jugoslavenski list" i "Večernja pošta". Nakon kratkotrajnog boravka u Zagrebu gdje se bavi preprodajom knjiga dolazi u Sarajevo i radi u Islamskoj dioničkoj štampariji. Od 1936. godine Zagrebu, kreće se u bohemskom krugu Tina Ujevića i objavljuje pjesme u brojnim časopisima i listovima. Umro je 11. marta 1982. godine u Zagrebu gdje je i sahranjen. Salih Alić, uz Hamzu Humu, najznačajniji je ...

                                               

William Wordsworth

William Wordsworth bio je engleski pjesnik. Sa Samuelom Taylorom Coleridgem, s kojim je objavio zajedničku zbirku pjesama Lirske balade, začetnik je romantizma u Engleskoj. Njegovim glavnim djelom smatra se Preludij, poluautobiografska poema o njegovim ranim godinama, koju je više puta revidirao i proširivao. Objavljena je i nazvana navedenim imenom nakon njegove smrti, a dotad je bila poznata kao "pjesma Coleridgeu". Wordsworth je bio britanski pjesnik laureat od 1843. do smrti od upale plućne maramice 23. aprila 1850.

                                               

Love of My Life

Love of My Life je singl britanske rock grupe Queen. Pjesma je uvrštena u 4. studijski album A Night at the Opera iz 1975. godine. Pjesmu je napisao Freddie Mercury za Mary Austin, sa kojom je bio u vezi tokom ranih 1970-ih. Nakon što je pjesma izvedena uživo u Južnoj Americi 1981. godine, verzija pjesme sa njihovog albuma Live Killers je dostigla 1. mjesto na top-listi singlova u Argentini i Brazilu, na top-listama u Argentini zadržala se tokom cijele godine. Sa sličnom lirskom temom, Roger Taylor je napisao singl These Are the Days of Our Lives koji je kasnije upućivao na pjesmu "Love of ...

Lirska pjesma
                                     

ⓘ Lirska pjesma

Lirska poezija je formalna vrsta poezije koja izražava lične emocije ili osjećaje, tipično izgovorene u prvom licu. Dobila je naziv po obliku antičke lirske grčke književnosti, koja je definisana muzičkom pratnjom, obično na žičanom instrumentu poznatom kao lira. Ovaj pojam svoj značaj u književnoj teoriji duguje podjeli koju je razvio Aristotel izmedu tri široke kategorije poezije: lirske, dramske i epske.

Lirska poezija nastala je u svojevrsnom sinkretizmu govora, plesa, muzike, glume i književnosti, od kojih su se kasnije razvile zasebne umjetnosti. Zato prihvatanje lirskog govora, odnosno razumijevanje lirike pomaže u razumijevanja svih vidova izražavanja jezika, u kojem je gotovo nemoguće odvojiti osjećaj za ritam i muziku od shvatanja značaja pojedinih riječi.

Zbog sažetosti jezičkog izraza, zbog naglašavanja osjećajnog dojma, zbog naglašavanja na jedinstvu ritma i zvuka riječi s njihovim značenjem, lirska poezija se odlikuje i posebnim odnosom prema onom o čemu se u njoj govori. O čemu lirika govori je izraz neposrednog, trenutnog i ličnog iskustva u kojem se gube sve razlike izmedu subjektivnog i objektivnog, vanjskog i unutrašnjeg, pojedinačnog i općenitog "ja" i svijeta. Zbog toga se lirska poezija smatra subjektivnom za razliku od objektivnosti epske poezije i proze, čime se želi naglasiti da lirika ne može opisivati dogadaje ni izricati općenito važne misli, nego može samo govoriti o neposrednom osobnom iskustvu.

Kad opisuje neki dogadaj i kad govori o nekim općim misaonim stavovima, prava lirika pronalazi poseban, vlastiti pristup zbilji, u kojem i uobičajene stvari, dogadaji i misli dobijaju sasvim nove misaone dimenzije.

                                     

1. Struktura lirske pjesme

Zbog kratkoće i sažetosti izraza lirska pjesma je naizgled veoma jednostavna. U nekoliko rečenica se iznosi neki doživljaj, pejzaž, predmet ili osoba, ili se izražava neka misao. Stvarno razumijevanje lirike zavisi od nekih preduslova: o sposobnosti čitaoca odnosno slušatoca, o njegovom obrazovanju i osjetljivosti upravo za lirski izraz, o poznavanju tradicije unutar koje je pjesma napisana, o poznavanju jezika te književne problematike izraza. Osim ovoga, lirika se ne može uvijek i svugdje prihvatiti i razumjeti kao lirika.

Osnovna struktura lirske pjesme može se zapaziti razmotri li se tema, kompozicija, jezik i ritmička organizacija pjesme. Tematike lirskih pjesama govore o svemu o čemu se uopće može govoriti, ali se poredbenom analizom može ustvrditi:

  • pokušaji da se lirski izraz potpuno odvoji od značenja nisu doveli do uspjeha, jer svaka lirska pjesma ipak govori o nečemu.

Riječi u njoj zadržavaju neko značenje, premda je to značenje često veoma različito od uobičajenih značenja.

  • odredene teme se u lirici javljaju češće od ostalih. Lirske teme mijenjale su se tokom vremena, ali su zadržale barem u lirici evropskog kulturnog kruga sklonost prema izražavanju nekih važnih i tipičnih tema vezanih za: ljubav, smrt, prolaznost, zavičaj, s onim što je čovjeku božansko i sveto, te posebno u novije vrijeme sa samim pjesništvom.

Motivi u lirici su vezani zajedničkom temom, osobinama pjesnika, a rasporedeni su u cjelinu tako što se prvi motiv najprije razvija daljim slijedom opisa osobina pjesnika, a zatim zaključuje ponavljanjem prvog motiva uz odredenu varijaciju.

U lirici nema pripovijedanja ni dugih opisa, a cjelina ne može biti postignuta zatvaranjem "izmedu" početka i završetka onog što se pripovijeda, niti nekom iscrpnošću opisa koji zahvaća cjelinu opisanog. Lirika navodi niz asocijacija uz glavni motiv. Jedan motiv razvija se nizanjem paralelnih motiva s manjim varijacijama ili sa odredenim kontrastima. Do izuzetnog značenja u lirskim pjesmama se dolazi putem ritma i zvuka, naročitog rasporeda riječi u stihovima, te posebnog rasporeda stihova u pjesmi.

Jezik i ritmička organizacija lirske pjesme pri tome se ne mogu uopće razmatrati odvojeno od teme i kompozicije. Način na koji je u lirskoj pjesmi obradena tema potpuno zavisi od uspješnog pronalaženja jedinstva ritma, zvuka i značenja riječi, takvog jedinstva kakvo omogućuje da sve komponente strukture pjesme ravnopravno djeluju u ostvarivanju onog smisla koji na čitaoca ostavlja najdublji dojam.

                                     

2. Lirska pjesma u Bosni i Hercegovini

Lirske pjesme u Bosni i Hercegovini obuhvataju: sevdalinke, pjesme uz rad, svadbene, uspavanke i šaljive. Medu lirskim vrstama bošnjačke usmene književnosti posebno se izdvaja ljubavna pjesma sevdalinka. Najčešċi oblici stiha u sevdalinci su: epski nesimetrični deseterac, simetrični i nesimetrični osmerac, jedanaesterac, trinaesterac i lirski simetrični deseterac, obično u rasponu od 5 do 15 stihova. Melostrofu oblik pjevane strofe, odlikuju raznoliko izmjenjivani pripjevi. Pjevana je u različitim prilikama, bez muzičke pratnje ili uz pratnju saza te u novije doba harmonike.

Free and no ads
no need to download or install

Pino - logical board game which is based on tactics and strategy. In general this is a remix of chess, checkers and corners. The game develops imagination, concentration, teaches how to solve tasks, plan their own actions and of course to think logically. It does not matter how much pieces you have, the main thing is how they are placement!

online intellectual game →